3. Arduino programiranje
Arduino se programira kako bi oživio projekte iz elektronike – od jednostavnih treptajućih LED-ica pa sve do složenih robota ili pametnih kućnih uređaja.
Arduino je posebno prilagođen početnicima jer omogućuje učenje kroz praktične zadatke, a ujedno je dovoljno snažan za naprednije projekte – koristi se i u obrazovanju, hobiju, prototipiranju i industriji.
Zašto programirati Arduino?
- Arduino je otvorena platforma: fizička pločica s mikrokontrolerom i besplatnim softverom koja omogućava jednostavno povezivanje s raznim komponentama kao što su senzori, dugmad, motori ili ekrani.
- Ključna prednost je brzo testiranje ideja i izrada funkcionalnih modela, bilo da učiš osnove ili razvijaš složenije tehničke projekte.
- U školama i radionicama, Arduino povećava angažman i kreativnost učenika jer omogućuje da se teorija odmah pretvori u praksu kroz izazove i igru.
Koji alati se koriste?
- Arduino IDE (Integrated Development Environment) je najčešći softver – tu pišeš C++ kod, provjeravaš ga i prebaciš na ploču jednostavnim klikom.
- Same Arduino ploče najčešće se povezuju s računalom preko USB kabela.
- Za složenije projekte mogu se koristiti vanjski moduli (WiFi, Bluetooth, senzori različitih vrsta) ili dodatne softverske biblioteke. Sav pribor je zamišljen da jednostavno klikneš i počneš koristiti.
- Postoje i vizualni alati za početnike (npr. Tinkercad Circuits, mBlock) koji omogućuju programiranje povlačenjem blokova – ali u učionici se najčešće koristi standardni Arduino IDE.
- Napredniji korisnici mogu koristiti i jača programska okuženja, kao što je Visual Studio Code, koji omogućava lakši rad sa većim količinama programskog koda.
U nekoliko koraka – spojiš Arduino na računalo, napišeš program u IDE-u, učitaš ga na ploču, i tvoj uređaj zaista radi ono što si zamislio. Upravo zato je Arduino odličan prvi korak u svijet moderne elektronike i programiranja.
Programski jezici
Programski jezik je skup pravila, simbola i uputa kojim ljudi mogu pisati upute (nazvane programi) koje računalo može razumjeti i izvršavati. Programski jezik omogućuje komunikaciju između čovjeka i računala, jer prevodi naše zahtjeve u oblik koji računalo može tumačiti i izvršavati.
Jednostavno rečeno, programski jezik služi za pisanje recepta – niz koraka koje računalo treba slijediti da bi obavilo neki zadatak. Ti koraci su napisani na način koji je dovoljno jasan i strogo definiran da računalo to može razumjeti, za razliku od prirodnih jezika kojima ljudi komuniciraju, a koji mogu biti nejasni i dvosmisleni.
Programski jezici imaju stroga pravila o tome kako treba pisati te upute, kako bi bili jednoznačni i učinkoviti.
Primjeri programskih jezika su C++, Python, Java, …
Python se koristi kroz eksterne projekte (npr. *MicroPython* za Arduino s odgovarajućom hardverskom podrškom) i moguće je pisati kod za Arduino u Pythonu – ali nije standardni jezik za klasične Arduino kontrolere.